Tuesday, Jul 16th

Zadnje ažuriranje11:57:28 AM GMT

Ovdje se nalazite: Vijesti Rat i Zlocini

Rat i Zlocini

Uhapšeni Đekanović, Petrović, Župljanin...

  • PDF

Po nalogu tužioca iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski djelatnici SIPA, nakon detaljno isplanirane i pripremljene akcije, lišili su slobode šest osumnjičeni osoba zbog počinjenih ratnih zločina nad žrtvama bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Kotor-Varoša, tokom 1992.

Slobode su lišeni:

Slobodan Župljanin zvani Bebac, rođen 17.11.1957. godine u mjestu Maslovare, Kotor Varoš,
Boško Peulić, rođen 14.01.1947. godine u mjestu Donji Vijčani, Prnjavor,
Aleksandar Petrović zvani Saša, rođen 28.12.1970. godine u Kotor Varoši,
Manojlo Tepić zvani Mane, rođen 16.05.1960. godine u mjestu Postolje, Kotor Varoš,
Janko Trivić, rođen 04.06.1949. godine u selu Jošavka, Čelinac,
Nedeljko Đekanović, rođen 15.11.1958. godine u mjestu Grabovica, Kotor Varoš.

Oni se terete da su u svojstvu visokih dužnosnika vojske (zapovjednici brigada i bataljona) počinili progon oko 5000 osoba bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz Kotor Varoša, u okviru kojeg je počinjeno ubistvo najmanje 300 osoba, te mučenja, zlostavljanja, silovanja, nezakonita zatočenja, pljačkanja i drugi oblici zločina.

Počinjeni zločini rezultirali su progonom gotovo cjelokupnog stanovništva bošnjačke i hrvatske nacionalnosti sa područja Kotor Varoša, koje se ni danas nije u većoj mjeri vratilo na prijeratna ognjišta i živi u raseljenju širom BiH i svijeta.

Uporedo sa lišenjima slobode, izvršeni su pretresi kuća, stanova, objekata, poslovnih prostora i vozila koja koriste osumnjičeni.

Navedene aktivnosti rezultat su višemjesečne i sveobuhvatne istrage, u kojoj su tužilac i stručno osoblje Tužilaštva BiH ispitali više stotina svjedoka, te proveli veći broj dana na terenu u intenzivnom prikupljanju dokaza.

(klix.ba)

Podignute nove optuznice za ratni zlocin

  • PDF

Tužilaštvo BiH je podiglo optužnicu protiv Ranka Ševarike, nekadašnjeg rezervnog policajca, i Radomira Ševarike, bivšeg pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS), zbog zločina nad ratnim zarobljenicima na području Kotor Varoša.

Oni su optuženi da su iz Pošte u Skender-Vakufu odveli dvojicu zarobljenih pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u mjesto Borak, gdje su ih zlostavljali pripadnici VRS-a.

Nakon toga, kako se navodi u optužnici, pripadnici VRS-a su ubili jednog zarobljenika koji je počeo trčati prema šumi, a optuženi Ranko Ševarika je ubio drugog zarobljenika, koji je ležao na zemlji.

Optužnica će biti proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Okupacija ili oslobodjenje

  • PDF

Pogledajte video zapis srpskih specijalnih jedinica, koje su usle u Kotor Varos u rano jutro 11. Juna 1992, srusile demokratsko izabranu vlast i uz pomoc domacih rukovodilaca Srpske Demokratske Stranke, postavili srpsko ratno predsjednistvo.

Ovo je bio dan kad su komsije Srbi odlucili da uzmu nas grad samo za sebe i svi oni koji se nisu slagali sa tim primorani su bili da se isele, a oni koji su pruzili otpor su pogubljeni.

Ekskluzivnio video pokazuje glavne aktere ove akcije, koja je zauvijek promjenila nas grad i ljude koje zive u njemu.

Prikazan je ulazak specijalnih sprskih jedinica, kako upadaju i preuzimaju policijsku stanicu, dom zdravlja, postu...

Nekoliko vojnika gerilskim potezima sunjaju se kroz sablasno prazan grad u kom je osvanulo prelijepo ljetnje jutro, nazalost za mnoge pogubno i nikad zaboravljeno.

Na snimku se vidi izivljavanje vojnika nad jednim od stanovnika, Fikretom Skopljak.

Takodje su prikazane izjave jos nekih stanovnika koji su bili ispitivani: Ivo Petricevic...

Okupacija ili oslobodjenje presudite sami...

Spisak 192 osobe SIPA istrazuje u vezi ratnih desavanja u KV

  • PDF

Agencija za istrage i zaštitu BiH Sipa, po nalogu Tužilaštva BiH, već nekoliko mjeseci vodi istragu u vezi sa ratnim dešavanjima u Kotor Varošu i sačinila je dva spiska na kojima se nalazi oko 200 imena koja su potencijalno vezana za Ratne zlocine na podrucju opstine Kotor Varos.

Na meti istrage su članovi vojnog i političkog rukovodstva ove opštine iz tog perioda, ali i veliki broj pojedinaca koji nisu bili ni na kakvim funkcijama tokom ratnih dešavanja, ali se vezu za moguce torture nesrpskog stanovnistva na ovom podrucju.

Sipa je  od Policijske stanice Kotor Varoš zatražila da im dostavi dokumentaciju iz vojne evidencije za sve ljude sa spiska.

Evo spiska imena od kojih se trazi dokumentacije od Policijske Stanice alfabetski poredani:

Adis Hadžiselimović (1961),

Aleksandar (Petka) Petrović,

Anđelko Stanić,

Anto Pranjić (1964),

Asim Aganbegović (1949),

Boro Novaković (1958),

Boro Tepić (1962),(1972),

Boromir Petrušić (1964),

Boško Đurić (1947),

Boško Filipović (1961),

Braco Kušljić (1968),

Brane Narić (1972),

Brane Tešić (1960),

Branislav Stojanović (1958),

Budimir Zivlak (1949),

Čedo Đukić (1936), (1952), (1963),

Čedo Kršić (1960),

Čedo Trivunović (1959),

Damir Dubočanin,

Dane Novaković (1951),

Đorđo Žutić,

Dragan Kalamanda (1937), (1957),

Drago Stanković (1953),

Dragoslav Bunić (1971),

Đurađ Kušljić (1955),

Dušan Novaković (1959),

Dušan Žmarić (1950),

Duško Đurić (1959),

Duško Kerezović (1938),(1955),

Gojko Eskić (1955),

Gojko Stolić ,

Goran Đurić (1969),

Goran Kerezović (1958),

Goran Kršić (1964),

Gostimir Petrović (1954),

Ilija Saveljić (1941),

Ilija Šelver

Jovan Đekanović (1957), (1959)

Jovo Kušljić (1940),

Kamenko Narić (1974),

Krstan Čupić (1950),

Lazo Kučuk (1952),

Lazo Sakan (1935),(1936),

Ljuboje Gavrić,

Manojlo Tepić,

Marinko Božić,

Marinko Jurić (1965),

Marko Šekanović (1969),

Mijodrag Karupović (1960),

Miladin Teinović (1946),

Miladin Tešić (1949),

Miladina Blagojević (1953), (1969),

Mile Cvijanović,

Mile Danilović (1965),

Mile Traljić (1964),

Milenko Glavaš (1970),

Milenko Lugić (1950),

Milenko Tovilović (1967),

Milivoje Kljajić (1946),

Milivoje Tepić (1951),

Milorad (Miodraga) Kalamanda,

Milorad Đekanović (1948), (1958), (1963),

Milorad Kuzmić (1950), (1960),

Milorad Radivojević (1956), (1965)

Miloš Serdar (1964),

Milovan Đekanović (1954),

Miodrag (Jove) Serdar,

Miodrag Romić (1948),

Mirko Božić,

Miro Janjilović (1961),

Miroslav Dugonjić (1962),

Miroslav Kuzmić (1955), (1961), (1971), (1973),

Momčilo Komljenović,

Nebojša Gajić (1959),

Nebojša Šebić (1945),

Nedeljko Đekanović,

Nedeljko Mikić (1951),

Nedeljko Narić (1946),(1956),(1958),(1969),

Nedeljko Todorović (1962),

Neđo Novaković (1968),

Nenad Kuzmić,

Nenad Ružičić (1966),

Nikola Josipović,

Novo Blagojević (1968),

Novo Dubočanin (1953),

Novo Trivunović (1951)

Obrad Bubić (1945),

Obrad Jurić (1949), (1952),

Pero Knežević (1960),

Petko Petrović (1945),(1955),

Predrag Cicmanović

Predrag Dubočanin (1955).

Rade Grbić (1938),

Radenko Đukić (1942), (1957), (1958),

Radomir Sakan (1969),

Radovan Đukić (1951), (1960),

Radovan Narić (1966),

Rajko Ponorac (1952),

Rajko Serdar,

Ranko Dubočanin (1960), (1969),

Ranko Gavranić (1942),

Ratko Čupić (1950),

Ratko Jotanović (1943),

Sava Filipovića (1946), (1954),

Slavica Jerosimović (1964),

Slavko Đurić (1942), (1958),

Slavko Kuprešak (1953),

Slavko Pejaković (1966),

Slavko Tovilović (1960), (1971),

Slavko Žutić (1960),

Slobodan Bunić (1960),

Slobodan Dubočanin,

Slobodan Jurić (1964),

Slobodan Tešić (1965),

Slobodan Župljanin,

Sretko Majstorović,

Stanimir Pejić (1946),

Stanko Pavlović (1937),

Stojan Stojanović (1949),

Tihomir Petrušić (1944),

Tomo Đekanović (1952),

Velibor Katana (1974),

Velibor Sakan (1969),

Velibor Tepić (1955),

Velimir Sakan (1963),

Velimir Trifković (1941),

Veseljko Kuzmić,

Vid Knežević (1939),

Vidoslav Pavlović (1963),

Vinko Mijić (1957),

Vitomir Đukić (1962),

Vladimir Jovanović (1948),

Vojislav Kršić (1956),

Vujadin Ljubobratović,

Vukan Babić (1941),

Vukan Kuzmić,

Vukašin Šebić,

Žarko Mikić (1959),

Žarko Sakan (1938),

Žarko Župljanin (1959),

Zdravko Kršić,

Zdravko Pejić,

Zdravko Žutić (1953),

Željko Kršić (1966),

Željko Kuzmić (1970),

Željko Marinković (1971),

Željko Narić (1970),

Željko Tepić (1968),

Željko Tešić (1960),

Živko Berak (1961),

Živko Kršić,

Živko Narić (1952),

Živorad Gajanin (1957), (1959)

Živorad Kršić (1961),

Zoran Đekanović (1967), (1968),

Zoran Mikanović (1957),

Zoran Momić (1957),

Zoran Tepić (1957), (1958),

Zoran Tešić (1957),(1961),(1969),

Zoran Tovilović (1961),

Ubiparip u Hagu svjedok odbrane Mladicu

  • PDF

Vojin Ubiparip, bivši komandant Kotorvaroške brigade VRS, je u iskazu na suđenju Ratku Mladiću istakao dobru saradnju sa Muslimanima iz Kotor Varoša, tvrdeći da je njegova brigada bila multikulturna. Odlazak Muslimana je, po njemu, bio posljedica pritiska koju je na lokalno stanovništvo vršila muslimanska Stranka demokratske akcije (SDA), dok se prema ratnim zarobljenicima postupalo u skladu sa Ženevskim konvencijama jer je Mladić insistirao da VRS poštuje zakone i običaje ratovanja.

Koliko je, zapravo, Kotorvaroška brigada bila multikulturna postalo je očito već nakon prvih nekoliko pitanja koje su svjedoku postavile sudije. Ubiparip je uspio da se sjeti jednog Muslimana i jednog Hrvata među oficirima u njegovoj brigadi.

Tužilac je u unakrsnom ispitivanju ukazao da je muslimansko stanovništvo kotorvaroškog sela Šiprage dobrovoljno predalo naoružanje i izjavilo lojalnost srpskim vlastima. Uprkos tome su protjerani, a lokalna džamija srušena, kao i sve ostale muslimanske bogomolje na području kotorvaroške opštine. Ubiparip kaže da je on bio protiv rušenja džamija. Na pitanje zašto nije poduzeo nikakve korake da istraži ko je srušio džamiju u Šipragama, rekao je da je to bio posao civilne policije.

Tužilac je, također, ukazao da je od Muslimana u Šipragama prije nego što su iseljeni traženo da srpskim vlastima predaju stoku, vozila i bijelu tehniku koji su, zatim, podijeljeni Srbima. Svjedok o tome navodno ništa ne zna iako se sjedište njegove brigade nalazilo upravo u tom selu. Muslimani su se, rekao je, "morali iseliti" jer im je SDA poručila da će, u suprotnom, biti uništeni. Malo zatim je, odgovarajući na pitanja sudija, rekao da on zapravo ne zna da li ta prijetnja stigla od muslimanskih vojnih ili civilnih vlasti.

Ubiparip je za komandanta Kotorvaroške brigade imenovan u junu 1993. godine. Tada, rekao je, nije bilo nikakvog protjerivanja, dok za raniji period, "ne može ništa da tvrdi". Na pitanje tužioca da li je po dolasku u Šiprage primijetio da tamo više nema seljana Muslimana odgovorio je da je zatekao "autohtono stanovništvo" i da su "svi bili tu". Valjda je zaboravio da je nešto ranije rekao da su Muslimani morali da odu.

(Sense Tribunal)