Friday, Jun 23rd

Zadnje ažuriranje03:47:13 AM GMT

Ovdje se nalazite: Vijesti Rat i Zlocini

Rat i Zlocini

U Zenici odrzana manifestacija podsjecanju na zlocine u KV - VIDEO

  • PDF

U Muzeju grada Zenice je u petak, 2. decembra 2016., u 18:30 sati, u organizaciji Udruženje „Zlatni ljiljan“ Zenica, Kulturnog Centra „Karneol“ i Virtuelnog muzeja   genocida nad Bošnjacima održan manifestacija pod naslovom „Historijski čas o velikosrpskim zločinima u Kotor Varošu“, a s ciljem da se ukaže na paradoks slučaja nevinog bh. patriote Fikreta Planinčića, koji je presuđen na 11 godina zatvora za tragične događaje kojima uopće nije prisustvovao.

Govornici su podsjetili da je Kotor Varoš jedno od mjesta u kojima su velikosrpski zločinci počinili strašna zvjerstva nad bošnjačkim i hrvatskim civilima. Samo u logoru u   Grabovici ubijena su 163 nesrpska građanina KV, za čijim tijelima se još uvijek traga.

Velikosrpski zločinci ubili su oko 300 građana ove male općine, a 350 se još uvijek vode kao nestali. U genocidnoj kampanji etničkog čišćenja, oko 5.000 Bošnjaka i Hrvata protjerano iz Kotor Varoši, od kojih su većina prošli logorske torture, mučenja, silovanja i pljačke. Fikret Planinčić je branio ovo goloruko stanovništvo, a danas se nalazi u zatvoru.

Na skupu su se obratili: Munevera Avdić, predsjednica Udruženja porodica šehida, zarobljenih i nestalih lica iz Općine Kotor-Varoš, Muharem Krzić, publicista, bh. diplomata u penziji i saradnik Haškog tribunala, Mr. sc. Miralem Avdić, imam u džematu Kotor, mr. Mubina Salkić, pravni analitičar, Ismet Isaković, publicista i glavni urednik zagrebačkog Journala, dok su domaćini skupa bili Alija Redžić, predsjednik Saveza dobitnika najviših ratnih priznanja ZDK i Selma Ahmad, predsjednica Kulturnog centra „Karneol“.

(IMLTV.PRESS)

Video sa sastanka mozete vidjeti sa ovog linka:

 

Slike sa sastanka mozete vidjeti ovdje:

Manifestacija o podsjecanju na zlocine u KV

 

 

Bošnjaci iz KV traže da se ubrza traženje nestalih tokom rata

  • PDF


Članovi Udruženja porodica šehida, zarobljenih i nestalih osoba "Vrbanja" zatražili su da se ubrza pronalazak u ratu nestalih Bošnjaka u KV i da se konačno počne s kažnjavanjem počinilaca ratnih zločina.

- Apelujemo na sve institucije, koje su uključene u proces tražeja nestalih osoba da se efikasnije i brže radi na ovom pitanju da bi porodice, dok su žive, mogle da saznaju istinu – rekla je Munevera Avdić, uime Organizacionog odbora marša mira

Od 1. do 3. 1992. godine, na dionici Kotor Varos - Travnik, zarobljeno je 177 Bošnjaka, čija sudbina je nepoznata. U pokušaju proboja na slobodnu teritoriju, upali su u zasjedu srpskih snaga.

Iz navedene grupe 161 Bošnjak posljednji put je viđen 3. novembra 1992. godine u prostorijama Osnovne škole u Grabovici, ali se ni danas ne zna njihova sudbina.

U znak sjećanja na stradanja Bošnjaka i Hrvata iz KV tokom 1992. godine, 1.novembra iz Karaule kod Travnika krenulo  je stotinjak Kotorvarošana i drugih građana u maršu mira “Tihi hod za veliku bol“, koji je završen dolaskom u Večiće.

Stotinjak Kotorvarošana i stanovnika drugih opstina srednje Bosne prošlo je u protekla tri dana kroz opsine Travnik, Jajce, Skender- Vakuf  da bi dolaskom u Kotor Varoš na taj način odali počast stradalim, zarobljenim i nestalim Bošnjacima i Hrvatima, te žrtvama torture tokom rata 1992.-1995. godine.

Tokom rata na području Kotor- Varoši je nestalo oko 500 Bošnjaka i 100 Hrvata, a nepoznata je sudbina 251 kotorvaroških Bošnjaka i oko 30 Hrvata.

(FENA)

 

Nermin Mujanovic optuzen za masakr u Serdarima

  • PDF

Pokrajinski sud u Lincu osudio je na deset godina Nermina Mujanovića (48), za učešće u masakru u selu Serdari.

Optuženi je tokom suđenja negirao da je učestvovao u napadu koji se dogodio 17. septembra 1992. Nekolicina muslimana je tog dana izvrsilo napad na selo Serdari i ubilo sedam muškaraca i sedam žena, te zapalilo šest kuća, a motiv napada bila je osveta za prethodni srpski napad na muslimanska sela u KV.

Četiri ucesnika ovog napada su pre dvije godine u Sarajevu osuđene na kazne zatvora u trajanju od devet do 11,5 godina, ali su prošle godine te kazne poništene, i u novom suđenju je jedan osuđen na 11 godina zatvora, dvojica su oslobođena, a četvrti je u međuvremenu preminuo.

Advokat optuženog Jirgen Novotni rekao je da je presuda za njega neočekivana i najavio je da će uloziti žalbu.
Njegov štićenik od početka suđenja je tvrdio da nije učestvovao u napadu na to selo, kao i da tokom rata u BiH nije nosio oružje.
Austrijski sud, a ne Haški tribunal, bavio se ovim zločinom zbog činjenice da je austrijsko pravosuđe ovaj napad okarakterisalo masakrom, a ne ratnim zločinom.

Tokom suđenja pojavilo se i Mujanovićevo ime, što je dovelo do suđenja u Austriji. Suđenje za masakr počinjen tokom sukoba u BiH počeo je decembra prošle godine, a obuhvatalo je 23 dana suđenja i saslušanje oko 30 svedoka.

Svedoci su u izjavama bili često nesigurni, a mnogi su kazali da ne mogu dobro da se prisjete događaja, jer je prošlo mnogo godina. Međutim, bilo je i izjava koje su teretile optuženog.
Porota od šest članova, nakon višečasovnog zasjedanja, jednoglasno je ocjenila da ovaj zločin nije zastario.

Porota je donela odluku da se žrtvama napada, koje su preživjele, isplati 1.000 eura odštete za pretrpljeni bol.

Planinčiću 11 godina zatvora za zločine u Serdarima

  • PDF

Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo je Fikreta Planinčića na 11 godina zatvora za učešće u napadu na selo Serdari, septembra 1992. godine kada je ubijeno 16 srpskih civila, dok su Sead Menzil i Mirsad Vatrač oslobođeni optužbe.

 

Apelaciono vijeće utvrdilo je na osnovu izjava svedoka i dokaza da je Planinčić tokom napada na selo Serdari 17. septembra 1992. godine svjesno i sa namjerom učestvovao u ubistvu srpskih civila.

 

Sva trojica optuženih oslobođena su optužbi da su ubili sedam civila u kući Danke Serdar, jer je, kako je obrazloženo, ostalo nejasno šta su oni konkretno počinili.

 

Na ovu presudu Planinčić nema pravo žalbe.

 

(Blic)

U Lincu suđenje za zločine u Serdarima

  • PDF

Pred Pokrajinskim sudom u Lincu danas je počelo suđenje protiv Austrijanca porijeklom iz BiH Nermina Mujanovića (48) koji je optužen za ratni zločin koji je pocinjen 1992 u selu Serdari.

Prema optužninci koju je pročitala tužilac Doris Fiala, 17. septembra 1992. godine su Hrvati i Bošnjaci izvršili zločin nad srpskim selom Serdari kada je ubijeno sedam muškaraca, sedam žena i dvoje djece, iz osvete za srpski napad.

Tada je zapaljeno i šest kuća, istakla je ona, koristeći fotografije koje su poroti ilustrovale napad muslimanske vojske na to selo, prenosi Tanjug.

Za taj zločin su četiri osumnjičena 2014. godine osuđena u Sarajevu na zatvorsku kaznu od devet i 11 i po godina. Tokom suđenja u Sarajevu su dva svjedoka optužile 48-ogodišnjeg Austrijanca.

Tužilaštvo se poziva, u svojoj optužnici, na te svjedoke, dvije žene, jedna od njih, koja je preživjela napad, je već 1993. godine rekla da je optuženog jasno prepoznala, kako po glasu tako i izgledu.

Advokat optuženog Jirgen Novotni rekao je da "sumnja kako jedna osoba može da identifikuje mladića koga poznaje samo iz osnovne škole, na osnovu glasa".

Osim toga, on je istakao da njegov štićenik negira da je prisustvovao napadu.

"On nema ni motiv za osvetu nad Srbima, jer su svi njegovi rođaci prošli rat bez posljedica", naveo je advokat.

Optuženi je pred sudom negirao da se ikada borio na strani muslimanskih snaga, kako na dan zločina, tako i uopšte za vrijeme rata.

On je, međutim, u svojim izjavama bio nejasan i kada je riječ o vremenu i o imenima. Opisao je da se, kao i mnogi drugi, posle srpskog napada, povukao u selo Večići, gdje je bio zadužen za nabavku namirnica.

Sudija Rajner Nimerfol upitao je da li je osjećao zadovoljstvo kada je čuo da je napadnuto srpsko selo, on je odgovorio "to nije bilo tako interesantno, jer smo svakog dana imali mrtve".

Tokom prvog dana suđenja bilo je mnogo protivriječnosti i otvorenih pitanja, optuženi nije mogao da odgovori kada je krenuo u školu, a ni kada je odslužio vojni rok u nekadašnjoj JNA.

"Ne znate danas kada ste pošli u osnovnu školu, kada ste bili u vojsci. To meni nije baš vjerodostojno", konstatovao je sudija.

Optuženi je u saslušanju u policiji tvrdio i da je za vrijeme napada na srpsko selo bio u šumama u tom regionu, a pred sudom je tvrdio da se nalazio u selu Večići.

On je tvrdio i da nikada nije posjedovao oružje, niti da je ikada učestvovao u borbama.

Suđenje, za koje je predviđeno da bi moglo trajati 30 dana, biće nastavljeno 15. januara, a optuženom prijeti kazna u trajanju od pet do 20 godina zatvora.

(TANJUG)