Friday, Jul 28th

Zadnje ažuriranje03:47:13 AM GMT

Ovdje se nalazite: Vijesti Rat i Zlocini Svjedočenje Dragana Raljica u Hagu

Svjedočenje Dragana Raljica u Hagu

  • PDF
Djekanovic

Radnik policije iz Kotor Varoša kaže da je tokom 1992. godine čuo "čaršijske priče" o zlostavljanju hrvatskih i bošnjačkih civila i masovnom ubistvu u dvorištu Doma zdravlja, ali policija nije imala izveštaje o tim zločinima.

O "glasinama" o zlostavljanju i ubistvima nesrba u Kotor Varoši tokom 1992. godine svjedočio je Dragan Raljić, šef Odeljenja veze i kriptozaštite u Stanici javne bezbednosti (SJB) Kotor Varoš. On je iskaz dao na poziv optužbe na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu, čelnicima policije bosanskih Srba.

Na tužiočevo pitanje o postojanju "zatočeničkih centara" u KV Raljić je rekao da "ne barata tom terminologijom", ali da je prolazeći kraj osnovne škole vidio da su u njoj zatvoreni neki civili, za koje pretpostavlja da su Hrvati i Bošnjaci. Nije, međutim, mogao da kaže ko ih je zatvorio niti ko je obezbjeđivao objekat, ističući da je viđao "muškarce raznih uniformi", a da je škola bila oko 50 metara udaljena od zgrade policije i štaba vojske. Raljić kaže da su u stanici policije takođe bili zatvoreni civili i da je "čuo neke priče" da su "neki specijalci bili malo brutalniji" prema zatočenima, ali nije mogao da navede nijedan konkretan slučaj.

"Čaršijske priče" je, kaže, čuo i o masovnom ubistvu u dvorištu Doma zdravlja, 21. juna 1992. godine. Tu su, prema optužnici, pripadnici specijalne policije iz Banja Luke streljali grupu Hrvata i Muslimana. Raljić je "čuo da su neki ljudi pobijeni", kao i da su se u pričama "spominjali neki specijalci". Ipak tvrdi da nije znao da li je načelnik SJB Savo Tepić prijavio taj slučaj nadređenima u Centru službi bezbednosti (CSB) Banja Luka, a sjeća se samo depeše u kojoj načelnik ukazuje na generalno nasilje od strane specijalaca prema "nekim ljudima i samom načelniku".

Upravo to uopšteno izvještavanje o dešavanjima u Kotor Varoši odbrana Stojana Župljanina, tadašnjeg načelnika CSB Banja Luka, koristila je da ukaže da njen klijent nije bio obavješten o konkretnim zločinima u toj opštini. Branilac je predočio Župljaninovu naredbu iz maja 1992. godine u kojoj od stanica milicije zahtjeva da se pridržavaju propisanog obrasca dnevnog izvještavanja. U tom obrascu traže se izveštaji o međunacionalnim sukobima, eksplozijama i ratnim zločinima, ali je Raljić rekao da nikada nije vidio takav obrazac.

Na sugestiju tužioca u dodatnom ispitivanju da je izvještavanje o ubistvima zakonska obaveza načelnika stanice, svjedok je rekao da je "iluzorno očekivati" da tokom ratnih sukoba policija vrši uviđaje i sačinjava izvještaje sa mjesta zločina.

Branilac Miće Stanišića, prvog ministra unutrašnjih poslova RS, osporavao je presuđene činjenice da su srpske snage izvršile napade na sela u okolini Kotor Varoša. Svjedok se složio sa braniocem, tvrdeći da nakon preuzimanja opštine 11. juna nije bilo napada na sela Pobrđe, Zabrđe, Slatina i Dabovci.

(Sense Tribunal)