Wednesday, Dec 12th

Zadnje ažuriranje11:28:13 PM GMT

Ovdje se nalazite: Vijesti Intervju Adis Hasakovic Intervju za poslovni portal ekapija.ba

Adis Hasakovic Intervju za poslovni portal ekapija.ba

  • PDF

Naime, bio je PR direktor u sarajevskom uredu agencije Publicis (prva u Evropi i četvrta u svijetu), direktor marketinga i generalni direktor u Avaz-roto pressu, rukovodilac marketinga na BHRT, direktor izdavaštva u Oxygenu, itd.

Na pitanje kako provodi slobodno vrijeme kaže da ga gotovo i nema. Ali, kada se i to desi, provodi ga sa suprugom i njihovo četvero djece.

"Provodimo vrijeme u vrtu ili smo negdje na putu. Za veliku porodicu najbitnija je organizacija tj. kako mnoštvo osobnosti, kreativnosti i interesa koji odišu ljubavlju uskladiti i upotpuniti u okviru jedne cjeline. Uglavnom, nikada nije dosadno. Različitih smo dobi i generacija, tako da je vrlo zanimljivo kako svi zastupamo vlastite interese i ujedno živimo kao jedna porodica", ističe naš sagovornik.

Hasaković, rođen 2.10.1967. u Kotor Varoši, svoje prve novinarske korake napravio je na Radio Sarajevu (sadašnji BH Radio 1) u redakciji tzv. "usmjerenih programa" gdje je asistirao, a kasnije i uređivao neke od slovom i brojem sedam različitih tematskih emisija za sedam dana. Zbog toga mu na radiju generalno nedostaju dobre tematske emisije. Danas, kaže, ima ukupno sedam radijskih emisija takve produkcije u cijelom radijskom prostoru BiH.

"No, šta je tu je. Kada sam sam u automobilu uglavnom slušam vijesti. Kada putujemo porodično, obavezno slušamo muziku. Od Halida Bešlića, preko Dine Merlina, do Plavog orekstra. Bude tu i strane house muzike, ali i najnovijih hitova. Dakle, svega pomalo!", navodi naš sagovornik.

PR- privremeni direktor?

Stanje u oblasti odnosa sa javnošću u kojem trenutno radi ocjenjuje kao "ništa bolje ili ništa gore od onoga kakvo je inače i u ostalim oblastima poslovanja u BiH". Ipak, smatra kako je u zadnjih deset godina vidljiv napredak, a njega ilustruje anegdotom: "Prije deset i više godina, ogromna većina ljudi nije niti znala šta je to PR. Kada bih im dao svoju podsjetnicu PR direktora, pitali bi me da li PR znači `privremeni direktor".

Navodi i brojne probleme sa kojima se ovo tržište susreće - od dampinga cijena, preko nelojalne konkurencije, do iznimno malog stepena educiranosti ljudi koji odlučuju o budžetima u domaćim kopmanijama i institucijama.

"Iza nas je jedno deseteljeće, tako da kažem, pionirskog rada u pokušajima uspostavljanja kakvog takvog tržišta odnosa s javnošću. Danas je stanje u mnogo bolje, ali daleko od stabilnog ili čak idealnog. Na nama je da u idućih deset godina stvorimo jake organizacijske i institucionalne okvire potrebne za samoreguliranje PR tržišta u BiH. Isto tako, smatram da bi glavnu riječ u struci trebali preuzeti istinski profesionalci i zalagati se, ako treba i agresivno, za vlastitu promidžbu profesionalizma same struke u bh. javnosti", ocjenjuje on.

Knjiga o PR-u

Nedavno je izdao i knjigu o odnosima s javnošću pod nazivom „PRavo na uspjeh!“ Ona je nastala pod dojmom brojnih PR kampanja u periodu od tri godine, od 2002. do 2005. godine, koje je sam kreirao, provjeravao, provodio i kontrolirao. Taj emotivni naboj, ističe, rezultirao je i jednom sasvim racionalnom potrebnom da bh. kompanije, institucije i organizacije, kao i stručnjaci za PR, ali i oni koji nemaju baš puno veze s ovom oblasti, steknu uvid od jednog domaćeg autora u to kako se kreiraju i provode PR strategije. Svaki korak u ovom kompleksnom i zahtjevnom poslu pojašnjen je dodatno i kompariran vlastitim iskustvom koje je stekao u njegovom dosadašnjem bavljenju PR-om.

U knjizi nije napisano ništa što se nije desilo i što nije rezultat vlastitog iskustva koje je u ovom, ali i u bilo kojem poslu osnovica znanja i sticanja prava na uspjeh. Otuda i ovaj naziv knjige „PRavo na uspjeh”. Ona je kaže Haseković svojevrsni dokument koji pokazuje da je uspjeh moguć. Namijenjena je onima koji se namjeravaju baviti ovim prilično novim pozivom u našim uvjetima i koji nemaju ništa manje prava na uspješnost u njihovoj profesiji u odnosu na ‘stare’, sigurne i provjerene zanate.

LIČNA KARTA:

Moto kojim se vodite u životu?

Svaki rad se kad -tad isplati.

Najdraža knjiga?

Sjene narovog drveta, Tarika Alija. U mladosti sam puno čitao Danila Kiša, Gabriela Garciju Markeza, Aleksandra Solženjicina... Danas su to naši savremenici Dževad Karahasan, Nedžad Ibrišimović, Ivica Đikić, Miljenko Jergović, Zilhad Ključanin...

Najviše me nasmijava?

Vrlo često se smijem ljudskoj gluposti. Mada nije za smijeha. Onako, s puno ljubavi, smijem se najčešće sa svojom porodicom. Ljudski i od srca se smijem često sa prijateljima iz djetinjstva kada se prisjećamo nekih zajedničkih mladalačkih `projekata`.

Volite li putovati?Najdraža putovanja?

Najdraža putovanja su mi uvijek bila s voljenom osobom. Putovali smo puno i često osamdesetih godina dok smo još bili dvadesetogodišnjaci. Danas naša putovanja više liče na neku komplikovanu organizaciju. Ali ima i u tome draži. Velika porodica – velika sreća!

Koje jezike govorite?

Govorim njemački i engleski jezik.

(ekapija.ba)